Dusina (Fojnica)

naselje u Fojnici, Bosna i Hercegovina

Dusina je naseljeno mjesto u sastavu općine Fojnica, Bosna i Hercegovina.

Dusina
Naselje
Panorama Dusine
Panorama Dusine
Dusina u Bosni i Hercegovini
Dusina u Bosni i Hercegovini
Dusina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Dusina
Dusina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°52′43″N 17°55′47″E / 43.87861°N 17.92972°E / 43.87861; 17.92972
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSrednjobosanski
OpćinaFojnica
Nadmorska visina720 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto525
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj115576[1]
Matični broj općine10324

Historija

uredi

U naselju Dusina pronađen je jedan stećak u obliku sanduka, koji je znatno oštećen. Ovo otkriće pokazuje da je ovo područje bilo naseljeno i u srednjem vijeku.

Dusina u srednjem vijeku

uredi

Prvi put se spominje u pisanim izvorima 14. marta 1413. godine. Od najranijih vremena predstavlja rudnik srebra srednjobosanskog rudarskog bazena i rudarsko naselje koje se razvija uz rudnik usljed pojačane eksploatacije srebra u razvijenom srednjem vijeku.

Na boravak rudara Sasa i rudarsku djelatnost na području Dusine ukazuje toponim "Saška rupa". Pripada području župe Lepenica u neposrednoj kraljevoj vlasti (u Kraljevoj zemlji). Važan faktor u razvoju predstavljaju Dubrovčani koji ovdje radi posla povremeno borave, a stalnija uporišta imaju u Fojnici i Visokom. Tokom 1413. godine carinici u Deževicama, Dusini i Fojnici, Dubrovčani Vlakota Kranković i Radin Tolilović onemogućavali su ostalim dubrovačkim trgovcima da kupuju srebro na ovim trgovima. To je izazvalo reakciju dubrovačke vlade.

Kanun rudnika Fojnice i susjednih rudnika Deževica i Dusine iz 1489. spominje Kraljev zakon o srebrenoj rudi, što je odraz nesačuvanog pisanog rudarskog zakona iz vremena Srednjovjekovne Bosne. U sumarnom popisu sandžaka Bosna iz 1468/1469. Dusina pripada nahiji Kreševo u vilajetu Kral (ranije Kraljeva zemlja), označena je kao selo i rudnik sa 15 domova i 8 neoženjenih. U austrougarsko doba Dusina kao seoska općina pripada političkoj ispostavi Kreševo u fojničkom srezu. Pored srebra vađena je i topljena željezna ruda sve do 20. stoljeća.

Stanovništvo

uredi
Sastav stanovništva – naselje Dusina
2013.[2]1991.1981.[3]1971.[4]
Osoba525 (100,0%)771 (100,0%)739 (100,0%)778 (100,0%)
Bošnjaci440 (83,81%)486 (63,04%)1447 (60,49%)1425 (54,63%)1
Hrvati84 (16,00%)284 (36,84%)242 (32,75%)301 (38,69%)
Muslimani1 (0,190%)
Ostali1 (0,130%)35 (4,736%)4 (0,514%)
Jugoslaveni13 (1,759%)
Srbi1 (0,135%)45 (5,784%)
Makedonci1 (0,135%)
Crnogorci3 (0,386%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte

uredi

Literatura

uredi
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • Internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama, fzs.ba"
  • Kanuni i kanun-name za bosanski, hercegovački, zvornički, kliški, crnogorski i skadarski sandžak, Sarajevo 1957, 17.
  • Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 81, 146.
  • Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 67-68, 138, 148, 196.
  • Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Mostar 2008, 45-46.

Reference

uredi
  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.

Vanjski linkovi

uredi