2020.

◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | 2040-ih | 2050-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | 2022. | 2023. | ► | ►►

Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru. Započela je u srijedu, a završila je u četvrtak, 31. prosinca. Godinu je obilježila pandemija COVID-19 i njezine posljedice - svjetski ekonomski i društveni poremećaji.^[1] Mnogi športski i drugi događaji ogođeni su za sljedeću, 2021. godinu. U Hrvatskoj su se dogodila dva jaka potresa: u Zagrebu i Petrinji.

Događaji

Siječanj

3. siječnja – u američkom napadu ubijen brigadni general Qasem Soleimani, zapovjednik iranskih posebnih snaga Quds.

5. siječnja – relativni pobjednik u prvom krugu predsjedničkih izbora i 10. hrvatski premijer Zoran Milanović pobijedio protukandidatkinju, 4. hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović s nešto više od 104 tisuće glasova.

8. siječnja
- kao odmazda za napad na Qasema Soleimanija 3. siječnja, Iran napao 2 američke vojne baze u Iraku^[2]
- Ukraine International Airlines 752 je oboren iznad Irana kratko nakon polijetanja sa zračne luka Imam Homeini, pri čemu je poginulo svih 176 putnika i članova posade.^[3]

10. siječnja – u 80. godini umro omanski sultan Qaboos bin Said al Said. Njegov nasljednik postaje Haitham bin Tariq Al Said.^[4]^[5]^[6]

15. siječnja – službeno obilježen početak predsjedanja Hrvatske Vijećem Europe.

22. siječnja – zabilježen prvi slučaj koronavirusa u SAD-u.

27. siječnja – na Trgu bana Josipa Jelačića održan doček hrvatskim rukometašima nakon osvojenog srebra na rukometnom EP-u pred oko 10 tisuća navijača.

30. siječnja – NASA umirovila svemirski teleskop Spitzer.^[7]^[8]^[9]

31. siječnja – Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo iz Europske unije.

Veljača

1. veljače
- Rijeka postala prvi hrvatski grad koji je dobio naslov Europske prijestolnice kulture, predstavljajući se kao Luka različitosti.
- hrvatski Davis Cup reprezentativac Nikola Mektić i Čehinja Barbora Krejčikova osvojili naslov pobjednika Australian Opena. To je 14. seniorski Grand Slam naslov za Hrvatsku.
18. veljače – izabrani 5. predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović svečano polaže predsjedničku prisegu u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku, pred 12. i aktualnim predsjednikom Vlade Republike Andrejom Plenkovićem, 4. i aktualnom predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović, bivšim predsjednicima Republike Stjepanom Mesićem i Ivom Josipovićem te pred još tridesetak uzvanika. Na dužnost je službeno stupio dan kasnije u 0:00.
19. veljače – u povijesti hrvatske meteorologije prvi put mjerenjem pokrivena Dalmacija meteorološkim radarom.^[10]
25. veljače – službeno potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, u gradu Zagrebu.
26. veljače – u povijesti hrvatske meteorologije prva snimka frontalnog poremećaja preko Dalmacije zabilježena meteorološkim radarom. Premda cijela Dalmacija nije pokrivena i radar ne pokriva podjednako kvalitetno sva područja, prvi put su se u povijesti na meteo radaru vidjele oborine na ovom području. Radar je nedavno postavila mađarsko-češka privatna tvrtka MeteoSense postavila u Zadar, a najavili su i radar na Hvaru.^[11] Lani su ga postavili u Puli.^[12]
27. veljače – istarsko mjesto Završje, filmsko rodno mjesto Robina Hooda, nakon tri mjeseca tijesne borbe u utrci za najbolju filmsku lokaciju Location Award osvojilo je drugo mjesto. Na Berlinalu je proglašen pobjednik, kanarski otok Hierro.^[13]
28. veljače – Nad Hrvatskom je eksplodirao meteor.

Ožujak

6. ožujka – COVID-19 pandemija zarazila više od 100 000 osoba u svijetu.
11. ožujka – WHO proglasila pandemiju koronavirusa. Više od 120 000 zaraženih u tom danu.
19. ožujka – službeno zabilježen i 100. slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj.
22. ožujka – glavni grad Hrvatske Zagreb u 6:24, 7:00 i 7:41 sati pogađaju snažni potresi, najveći magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru u 6:24 sati. Oštećeno je nekoliko starijih građevina na predjelu Donjeg grada, među kojima i južni toranj Zagrebačke katedrale te zgrada Hrvatskog sabora, Saborska palača. Ozlijeđeno je 27 osoba, a djevojčica u dobi od 15 godina smrtno je stradala.
31. ožujka – službeno zabilježen koronavirus u svim hrvatskim županijama, zaključno s Virovitičko-podravskom i Požeško-slavonskom županijom.

Travanj

2. travnja – uz linearan rast, broj oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj prešao 1000 slučajeva.
14. travnja – više od 2 milijuna osoba zaraženo od COVID-19 bolešću.
28. travnja – početak ublažavanja preventivnih mjera u Hrvatskoj.

Svibanj

4. svibnja – ublažavanje preventivnih mjera u Hrvatskoj ušlo je u drugu fazu.
22. svibnja – u Kninu je predstavljen prijedlog zakona o proglašavanju Dinare parkom prirode koji bi obuhvatio masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko).^[14]
23. svibnja – prvi put nakon izbijanja koronavirusa i proglašene karantene u Hrvatskoj zabilježeno 0 slučajeva novozaraženih i umrlih.

Srpanj

5. srpnja – održani Izbori za zastupnike u 10. saziv Hrvatskog sabora. Relativni pobjednik izbora je Hrvatska demokratska zajednica.
22. srpnja – konstituiran deseti saziv Hrvatskoga sabora.
25. srpnja – grad Zagreb pogodila velika poplava koja je negdje ostavila znatnije materijalne štete. To je najveća poplava u posljednjih 100 koja je pogodila taj grad.

Kolovoz

4. kolovoza – eksplozije u Beirutu 2020.

Listopad

30. listopada – dogodio se potres u Egejskom moru magnitude 7,0 M_ww.

Studeni

1. studenoga – potres magnitude 4,9 stupnjeva po Richteru pogodio šire područje Like i Dalmacije s epicentrom 17 km sjeverno od Posedarja.^[15]

Prosinac

8. prosinca – Papa Franjo na blagdan Bezgrješnog začeća proglasio jubilej sv. Josipa apostolskim pismom »Patris corde«.^[16]
irački parlament proglasio Božić državnim praznikom.^[17]
21. prosinca – velika konjunkcija planeta Jupitera i Saturna. Najbliža od 1623. godine sa 6,1 minuta.
28. i 29. prosinca – Potresi kod Petrinje 2020.^[18]
31. prosinca – Čitav niz novih potresa tijekom noći: najjači 3,7 po Richteru kod Petrinje osjetio se jako i u Zagrebu te mnogim drugim dijelovima Hrvatske.

Športski događaji

9. siječnja – 26. siječnja – Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020.
18. siječnja – Hrvatska rukometna reprezentacija u dramatičnoj utakmici pobijedila Njemačku nakon što je gubila i do 6 razlike u drugoj fazi rukometnog EP-a. Ova se pobjeda smatra jednim od najvećih preokreta hrvatske rukometne reprezentacije.
24. siječnja – Hrvatska rukometna reprezentacija nakon svih četiriju petominutnih produžetaka u teškom i dramatičnom polufinalu rukometnog EP-a veličanstveno pobijedila viceprvaka Norvešku rezultatom 29:28. Nekoliko sekundi prije kraja Željko Musa postigao je pogodak da bi Šego obranio udarac Norvežana sa središta terena u zadnjoj sekundi utakmice. Ovo je prvo finale na velikom natjecanju za Hrvatsku nakon 10 godina. Igračem utakmice proglašen je hrvatski kapetan Domagoj Duvnjak.
26. siječnja – Hrvatska izgubila od Španjolske u finalu rukometnog EP-a rezultatom 20:22. Između ostalog, Domagoj Duvnjak proglašen je igračem prvenstva.
20. prosinca – Hrvatska ženska rukometna reprezentacija pobjedom nad Danskom osvaja broncu na Europskom prvenstvu u rukometu u Danskoj

Rođenja

Smrti

Siječanj

1. siječnja
- Damir Mihanović, hrvatski komičar, šansonijer, kantautor i interpretator glazbe (* 1961.)^[19]
- David Stern, bivši povjerenik NBA lige (* 1942.)
- Vilim Šoda, hrvatski bubnjar (* 1934.)
- Don Larsen, američki igrač bejzbola (* 1929.)
2. siječnja – John Baldessari, američki konceptualni umjetnik (* 1931.)^[20]
3. siječnja
- Qasem Soleimani, iranski general (* 1957.)^[21]
- Abu Mahdi al-Muhandis, iračko-iranski vojni zapovjednik (* 1954.)^[21]
4. siječnja
- Anri Jergenia, 4. premijer Abhazije (* 1941.)^[22]
- Zdravko Tomac, hrvatski političar i pisac (* 1937.)
- Hans Tilkowski, njemački vratar (* 1935.)^[23]
6. siječnja – Luís Morais, brazilski nogometaš (* 1930.)^[24]
7. siječnja
- Silvio Horta, američki scenarist i TV producent, autor Ružne Betty (* 1974.)^[25]
- Elizabeth Wurtzel, američka spisateljica, autorica knjige Prozac nacija (* 1967.)^[26]
- Neil Peart, kanadski bubnjar (* 1952.)^[27]
- Zijad Arslanagić, jugoslavenski i bosanski nogometaš (* 1936.)
8. siječnja
- Edd Byrnes, američki glumac (* 1932.)^[28]
- Buck Henry, američki glumac, scenarist i TV producent (* 1930.)^[29]
9. siječnja – Mike Resnick, američki SF pisac (* 1942.)^[30]
10. siječnja
- Neda Arnerić, srpska glumica (* 1953.)
- Vladimir Davidović, hrvatski glumac * (1949.)^[31]
- Qaboos bin Said al Said, omanski sultan (* 1940.)^[32]
- Guido Messina, talijanski biciklist (* 1931.)^[33]
11. siječnja – Tom Belsø, danski vozač moto utrka (* 1942.)^[34]
12. siječnja
- Roger Scruton, britanski filozof i pisac (* 1944.)^[35]
- Ivan Fuček, hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog (* 1926.)
15. siječnja
- Rocky Johnson, kanadski profesionalni hrvač (* 1944.)^[36]
- Christopher Tolkien, britanski pisac (* 1924.)^[37]
16. siječnja – Mario Jutt, hrvatski nogometaš i sportski djelatnik (* 1948.)
17. siječnja – Norma Michaels, američka glumica (* 1924./1925.)
18. siječnja – Žarko Siriščević, hrvatski bubnjar (* 1955.)
19. siječnja – Blagovest Sendov, bugarski diplomat, matematičar i političar (* 1932.)
21. siječnja – Terry Jones, velški komičar, scenarist, glumac, redatelj i pisac (* 1942.)
24. siječnja – Duje Bonačić, jugoslavenski veslački reprezentativac, zaslužni sportaš Jugoslavije (* 1929.)
26. siječnja – Kobe Bryant, američki košarkaš (* 1978.)
29. siječnja – Blagoja Georgievski, jugoslavenski i makedonski košarkaš (* 1950.)
31. siječnja – Janez Stanovnik, pravnik, ekonomist, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Slovenije (* 1922.)

Veljača

1. veljače – Andy Gill, engleski glazbenik i glazbeni producent, najpoznatiji kao suosnivač i solo gitarist grupe Gang of Four (* 1956.)
3. veljače – George Steiner, američki književni kritičar, esejist, filozof, romanopisac i pedagog (* 1929.)
4. veljače
- Ljiljana Petrović, jugoslavenska i srpska pjevačica (* 1939.)
- Daniel arap Moi, kenijski političar, drugi predsjednik Kenije od 1978. do 2002. godine (* 1924.)
5. veljače
- Stanley Cohen, američki biokemičar nobelovac (* 1922.)^[38]
- Kirk Douglas, američki glumac, redatelj i producent (* 1916.)^[39]
7. veljače
- Nedžmije Pagaruša, jugoslavenska i albanska pjevačica i glumica (* 1933.)
- Petar Vovk, hrvatski arhitekt (* 1926.)
9. veljače – Vladimir Kranjčević, hrvatski dirigent, pijanist i pedagog (* 1936.)
12. veljače – Geert Hofstede, nizozemski društveni psiholog (* 1928.)^[40]
13. veljače – Rajendra K. Pachauri, indijski znanstvenik (* 1940.)^[41]
15. veljače – Vatroslav Mimica, hrvatski filmski redatelj, scenarist i producent (* 1923.)
16. veljače – Larry Tesler, američki računalni znanstvenik (* 1945.)^[42]
18. veljače – José Bonaparte, argentinski paleontolog (* 1928.)^[43]
23. veljače – Amr Fahmy, egipatski nogometni dužnosnik (* 1983.)
24. veljače – Katherine Johnson, američka matematičarka (* 1918.)^[44]
25. veljače
- Miodrag Karadžić, srpski scenarist, autor više TV serija (* 1950.)
- Hosni Mubarak, egipatski državnik (* 1928.)^[45]
26. veljače – Muhamed Filipović, bosanskohercegovački filozof, ideolog i akademik (* 1929.)^[46]
28. veljače
- Roberto Haller, hrvatski skladatelj i pijanist (* 1965.)
- Freeman Dyson, britanski (po rođenju) i američki fizičar i matematičar (* 1923.)^[47]
29. veljače – Eva Sekelj, mađarska plivačica (* 1927.)

Ožujak

3. ožujka – Božidar Alić, hrvatski glumac (* 1954.)
4. ožujka – Igor Nešić, hrvatski glazbenik (* 1991.)
7. ožujka – Veronika Durbešić, hrvatska glumica (* 1945.)
8. ožujka – Zdenka Vučković, hrvatska pjevačica (* 1942.)
9. ožujka – Richard K. Guy, britanski matematičar (* 1916.)^[48]
10. ožujka – Beba Selimović, bosanskohercegovačka pjevačica (* 1939.)^[49]
15. ožujka – Vittorio Gregotti, talijanski arhitekt (* 1927.)^[50]
18. ožujka
- Alfred Worden, američki astronaut (* 1932.)^[51]
- Catherine Hamlin, autralijska opstetricistkinja i ginekologinja (* 1924.)^[52]
20. ožujka – Borislav Stanković, srpski košarkaš i generalni tajnik FIBA-e (* 1925.)
23. ožujka – Branko Cikatić, hrvatski kickboksač (* 1954.)^[53]
29. ožujka – Philip W. Anderson, američki fizičar nobelovac (* 1923.)^[54]
31. ožujka – Andrew Jack, britanski trener dikcije (* 1944.)

Travanj

5. travnja – Margaret Burbidge, američka astrofizičarka, rođena u Engleskoj (* 1919.)^[55]
6. travnja – Radomir Antić, srpski nogometaš i trener (* 1948.)
11. travnja – John Horton Conway, engleski matematičar (* 1937.)^[56]
12. travnja – Stirling Moss, britanski vozač Formule 1 (* 1929.)

Svibanj

9. svibnja – Little Richard, američki pjevač i kantautor (* 1932.)
11. svibnja – Jerry Stiller, američki glumac (* 1927.)
21. svibnja
- Bekim Sejranović, bosanskohercegovački i hrvatski književnik (* 1973.)^[57]
- Oliver E. Williamson, američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2009. godine (* 1932.)^[58]
24. svibnja – mons. Božo (Bobo) Delić, svećenik i kantautor (* 1948.)

Lipanj

8. lipnja – Pierre Nkurunziza, 8. predsjednik Burundija (* 1964.)^[59]
9. lipnja – Ödön Földessy, mađarski atletičar (* 1929.)
16. lipnja – Igor Vuk Torbica, hrvatski kazališni redatelj (* 1987.)
18. lipnja – Vera Lynn, britanska pjevačica (* 1917.)
20. lipnja – Ema Derossi-Bjelajac, 6. predsjednik predsjedništva SR Hrvatske (* 1926.)^[60]
27. lipnja – Ilija Petković, srpski nogometaš i trener (* 1945.)^[61]
29. lipnja – Carl Reiner, američki glumac i komičar (* 1922.)
30. lipnja – Ivo Banac, hrvatski povjesničar (* 1947.)

Srpanj

2. srpnja – Tomislav Raukar, hrvatski povjesničar i akademik (* 1933.)
3. srpnja – Zdenka Heršak, hrvatska glumica (* 1928.)
6. srpnja – Ennio Morricone, talijanski skladatelj (* 1928.)
9. srpnja – Vedran Jakšić, hrvatski tjelograditelj (* 1953.)
20. srpnja – Ruth Lewis, pakistanska redovnica (* 1945.)
23. srpnja – Pero Zlatar, hrvatski novinar i publicist (* 1934.)
28. srpnja – Neda Cilinger, hrvatska arhitektica (* 1959.)

Kolovoz

4. kolovoza – Rajko Dujmić, hrvatski glazbenik i skladatelj (* 1954.)
10. kolovoza – Vladica Popović, srpski nogometaš i trener (* 1935.)
11. kolovoza – Tonko Maroević, hrvatski pjesnik, književnik i akademik (* 1941.)
15. kolovoza – Josip Kregar, hrvatski sociolog, pravnik i političar (* 1953.)
23. kolovoza – Zoja Odak, hrvatska glumica (* 1947.)
24. kolovoza – Pascal Lissouba, 6. predsjednik i 2. premijer DR Konga (* 1931.)
26. kolovoza – Gerard Carr, američki astronaut i aeronautički inženjer (* 1932.)

Rujan

5. rujna – Žarko Domljan, hrvatski političar, predsjednik 1. saziva Hrvatskoga sabora (* 1932.)
15. rujna – Momčilo Krajišnik, srpski političar, osuđeni ratni zločinac (* 1945.)
23. rujna – Juliette Gréco, francuska pjevačica, ikona francuske šansone (* 1927.)
25. rujna – Goran Paskaljević, srpski filmski redatelj (* 1947.)^[62]

Listopad

3. listopada – MF Doom, američki reper i glazbeni producent (* 1971.)
6. listopada – Eddie Van Halen, američki gitarist, klavijaturist, skladatelj i producent (* 1955.)^[63]
11. listopada – Borislav Drljača, srpski pjevač (* 1941.)
25. listopada – Slaven Letica, hrvatski sociolog, publicist, političar i sveučilišni profesor (* 1947.)
29. listopada – Slaven Zambata, hrvatski nogometaš (* 1940.)^[64]
30. listopada – Amfilohije Radović, mitropolit crnogorsko-primorski, po hijerarhiji drugi najmoćniji čovjek Srpske pravoslavne crkve (SPC) (* 1938.)
31. listopada – Sean Connery, škotski glumac (* 1930.)

Studeni

1. studenoga
- Mijo Korade, hrvatski povjesničar (* 1947.)^[65]
- Alfredo Ivankov, hrvatski zagonetač (* 1963.)
2. studenoga – Mladen Kušec, hrvatski pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar (* 1938.)^[66]
6. studenoga – Dragan Jovičić, bosanskohercegovački glumac (* 1953.)
7. studenoga – Vera Zima, hrvatska glumica (* 1953.)^[67]
8. studenoga – Alex Trebek, kanadsko-američka TV osoba i voditelj kviza Jeopardy! (* 1940.)
9. studenoga – Marko Radić Maka, zapovjednik Hrvatskoga vijeća obrane
11. studenoga – Anđelka Martić, hrvatska književnica i prevoditeljica (* 1924.)
12. studenoga – Krasnodar Rora, hrvatski nogometaš (* 1945.)^[68]
13. studenoga – Krunoslav Slabinac, hrvatski pjevač (* 1944.)^[69]
14. studenoga – Armen Džigarhanjan, sovjetski glumac (* 1935.)
15. studenoga
- Anto Kovačević, hrvatski filozof, publicist i političar (* 1952.)^[70]
- Ray Clemence, engleski nogometaš (* 1948.)^[71]
- Ivan Kožarić, hrvatski kipar (* 1921.)^[72]
16. studenoga
- Tomislav Merčep, hrvatski političar, ratni zapovjednik i zločinac (* 1952.)^[73]
- Ivan Bekjarev, srpski glumac (* 1946.)
- Bono Zvonimir Šagi, hrvatski teolog (* 1932.)^[74]
20. studenoga – Irinej Gavrilović, 45. vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve i episkop niški (* 1930.)^[75]
22. studenoga – Mustafa Nadarević, hrvatski i bosanskohercegovački glumac (* 1943.)^[76]
25. studenoga – Diego Maradona, argentinski nogometaš (* 1960.)^[77]
26. studenoga – Josip Magdić, hrvatski skladatelj, dirigent, glazbenik i glazbeni pedagog (* 1937.)^[78]
27. studenoga – Špiro Guberina, hrvatski glumac (* 1933.)^[79]
28. studenoga – Vera Tomašek, hrvatska novinarka (* 1958.)^[80]

Prosinac

1. prosinca – Lazo Goluža, hrvatski urednik, autor kvizova i prevoditelj (* 1936.)^[81]
2. prosinca – Rafer Johnson, američki atletičar i glumac (* 1934.)
6. prosinca
- Džej Ramadanovski, srpski pjevač (* 1964.)
- Dejan Dabović, jugoslavenski i srpski vaterpolist i trener (* 1944.)
11. prosinca – Đurđa Ivezić, hrvatska glumica (* 1936.)
12. prosinca
- Damir Kukuruzović, hrvatski jazz gitarist (* 1975.)^[82]
- Jack Steinberger, američki fizičar njemačkog porijekla (* 1921.)
13. prosinca
- Nikola Novosel – Miško, hrvatski glumac, agronom i humorist (* 1941.)^[83]
- Otto Barić, hrvatski nogometaš i nogometni trener (* 1933.)^[84]
14. prosinca – Gérard Houllier, francuski nogometaš i nogometni trener (* 1947.)^[85]
15. prosinca – Alem Ćurin, hrvatski strip-autor (* 1953.)
16. prosinca – Asaf Duraković, hrvatski književnik i liječnik (* 1940.)
19. prosinca
- Mile Bogović, prvi gospićko-senjski biskup (* 1939.)^[86]
- Josip Pivac, hrvatski pedagog (* 1928.)
- Hermina Pipinić, hrvatska glumica (* 1928.)
23. prosinca – Pero Kvrgić, hrvatski glumac (* 1927.)^[87]
24. prosinca – Željko Matić, hrvatski novinar (* 1961.)
26. prosinca – Milka Babović, hrvatska športska novinarka, televizijska komentatorica i atletičarka (* 1928.)^[88]

Obljetnice i godišnjice

2500. godišnjica smrti Heraklita
1600. godišnjica smrti svetog Jeronima
600. godišnjica rođenja Jurja Šižgorića
500. godišnjica smrti Petra Berislavića i Raffaella Santija
500. godišnjica rođenja Matije Vlačića Ilirika
400. godišnjica rođenja Nikole Zrinskog
300. godišnjica rođenja Vida Došena
250. godišnjica smrti Giovannija Batiste Tiepola
250. godišnjica rođenja Hegela, Janka Draškovića i Ludwiga van Beethovena
200. godišnjica smrti Đure Ferića
150. godišnjica rođenja Viktora Cara Emina, Ignjata Fischera, Ferde Kovačevića, Frane Supila i Emanuela Vidovića
150. godišnjica smrti Alexandra Dumasa
125. godišnjica Hrvatske elektroprivrede
100. obljetnica osnutka Društva naroda
100. godišnjica smrti Maxa Webera
100. godišnjica rođenja Isaaca Asimova, Zvane Črnje, Federica Fellinija, Ive Frangeša i Živka Jeličića
100. godišnjica rođenja Ivana Pavla II.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 2020.

Izvori

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]

[27]

[28]

[29]

[30]

[31]

[32]

[33]

[34]

[35]

[36]

[37]

[38]

[39]

[40]

[41]

[42]

[43]

[44]

[45]

[46]

[47]

[48]

[49]

[50]

[51]

[52]

[53]

[54]

[55]

[56]

[57]

[58]

[59]

[60]

[61]

[62]

[63]

[64]

[65]

[66]

[67]

[68]

[69]

[70]

[71]

[72]

[73]

[74]

[75]

[76]

[77]

[78]

[79]

[80]

[81]

[82]

[83]

[84]

[85]

[86]

[87]

[88]