Aljaska

savezna država SAD-a
Alaska
Zastava savezne države AlaskaGrb savezne države Alaska
Nadimak: Great Land / Last Frontier
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Alaska
Glavni gradJuneau
Najveći gradAnchorage
GuvernerMike Dunleavy (Republikanska stranka)
Službeni jezikengleski
Površina1.717.854 km²
 - kopno1.481.347 km²
 - voda236.507 km²
Stanovništvo (2020.)
 - broj733.391
 - gustoća0,42/km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum3. siječnja 1959.
 - poredak49.
Vremenska zonaAlaska: UTC−9/−8

Aleutian: UTC−10/−9

Zemljopisna širina54°40'N - 71°50'N
Zemljopisna dužina130°W - 173°E
Širina1300 km
Dužina2380 km
Visina
 - najviša6194 m
 - najniža0 m
Kratice
 - poštanskaAK
 - ISO 3166-2US-AK
Internetska stranicawww.state.ak.us
»Aljaska« preusmjerava ovamo. Za istoimeni poluotok, pogledajte Aljaska (poluotok).

Aljaska je 49. savezna država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun km², a na tom prostoru živi 733.391 stanovnika (2020.) Hladna subpolarna klima uzrok je surovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.

Povijest

uredi

Otkrivena je u 18. stoljeću, a u drugoj polovici stoljeća Rusi su ondje osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupili Louisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije. 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljaski otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1.518.775 km2. Na Aljaski živi više od 600.000 ljudi. Glavni grad Aljaske je Juneau.

Administrativna podjela

uredi

Aljaska je podijeljena na 27 okruga (boroughs).

Najveći gradovi

uredi
GradPokrajinaStanovnici
1. travnja 20001. srpnja 2004
AnchorageAnchorage260.283272.687
JuneauJuneau30.71131.118
FairbanksFairbanks30.22430.435
SitkaSitka8.8358.849
KetchikanKetchikan7.9227.423
KenaiKenai6.9427.379
KodiakKodiak6.3346.264
BethelBethel5.4716.106
WasillaWasilla5.4697.738
BarrowBarrow4.5814.281
PalmerPalmer4.5336.163
UnalaskaUnalaska4.2834.325
ValdezValdez4.0364.041
HomerHomer3.9465.252
SoldotnaSoldotna3.7594.018
NomeNome3.5053.592
PetersburgPetersburg3.2243.020
KotzebueKotzebue3.0823.205
SewardSeward2.8302.987

Etničke grupe

uredi

Indijanci: Kultura ovih Indijanaca pripada sub-arktičkom području lovaca i ribara (Athapaskan) i kulturi Sjeverozapadne obale (Tsimshian i Kaigani). Jezično pripadaju porodicama Athapaskan i Koluschan, i manjim dijelom plemenima Chimmesyan, Skittagetan i Eyak. Plemena: Ahtena, Dihai-kutchin, Eyak, Han, Ingalik, Kaigani, Koyukon, Kutcha-kutchin, Nabesna, Natsit-kutchin, Tanaina, Tanana, Tennuth-kutchin, Tlingit, Tranjik-kutchin i Vunta-kutchin.

Živi svijet

uredi

Popis vrsta

uredi

Izvori

uredi

Foto album

uredi
Panoramski pogled na rijeku Matanusku na Aljaski.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aljaska