Predznak

Funkcija koja vraća predznak broja:

${\displaystyle f(x)={\frac {x}{|x|}}={\frac {|x|}{x}}={\frac {\sqrt {x^{2}}}{x}}={\begin{cases}-1&{\text{ako je }}x<0,\\~~\,0&{\text{ako je }}x=0,\\~~\,1&{\text{ako je }}x>0.\end{cases}}}$

Ponekad uz kut pišemo predznak. Na primjer, kut rotacije ima pozitivan predznak ako predmet rotiramo u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu, a negativan predznak ako predmet rotiramo u smjeru kazaljke na satu.^[2] Rotacija za +α ekvivalentna je rotaciji za -(360°k - α) gdje je k ∈ ℤ.^[3][4][5]

Kad se fizička veličina x mijenja s vremenom, promjena vrijednosti x se obično definira kao:

${\displaystyle \Delta x=x-x_{0}}$

gdje je Δx promjena, x krajnja vrijednost, a x₀ početna vrijednost fizičke veličine. Ako se s vremenom vrijednost Δx povećava, promjena je pozitivna, inače je negativna.

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak pod nazivom: Cijeli broj bez predznaka. (Rasprava)

U računarstvu, cjelobrojna vrijednost može biti signed i unsigned. Dok unsigned može biti samo prirodni broj ili nula, potonje može sadržavati i negativni predznak. U signed varijabli jedan bit pamti predznak broja. Deklariranjem unsigned varijable, taj bit koristi se da bi povećao maksimalnu vrijednost broja. Npr. 8-bitni signed može pamtiti brojeve u intervalu [-128, 127] dok 8-bitni unsigned pamti brojeve u intervalu [0, 255].

U programskom jeziku C cjelobrojne varijable zadano su signed.

Prevoditelji često javljaju upozorenje prilikom uspoređivanja signed i unsigned ili castanja jednoga u drugi. To ponekad može biti opasno jer im se razlikuju intervali u kojima mogu pamtiti brojeve.

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Računala koriste bitove pa ne mogu pamtiti plus ili minus. Zato možemo plusu pridružiti 1, a minusu 0. Ostali bitovi pamtit će apsolutnu vrijednost broja. Takav način prikaza broja zove se zapis broja pomoću predznaka i apsolutne vrijednosti.^[6]

Dvojni komplement, dvokomplement ili drugi komplement^[6][7] je matematička operacija na brojevima. Dvojni komplement nekog broja x jednak je razlici broja x od a ⁿ gdje je a baza brojevnog sustava, a n broj znamenaka broja x. Drugim riječima, dvojni komplement broja x dobijemo tako da broju x sve znamenke b_i promijenimo u razliku (a - 1) - b_i, gdje je a baza brojevnog sustava, a zatim mu pribrojimo 1. Dvokomplement jednak je komplementu uvećanom za 1.^[6]

U registar duljine n bitova možemo zapisati 2ⁿ distinktnih cijelih brojeva, od -2^{n − 1} do 2^{n − 1} − 1.^[6] U računarstvu, dvojni komplement se koristi za negaciju signed broja. Drugi način da izračunamo dvojni komplement binarnog broja x je da promijenimo sve bitove u broju x koji su lijevo od najdesnije jedinice. Pomoću dvojnog komplementa možemo dobiti i posljednju jedinicu nekog broja x u binarnom zapisu. Ona je x & -x ako je & bitovna operacija I, a - je dvojni komplement broja x. Npr. za broj 12 = 1100₍₂₎ ćemo dobiti 4. To se koristi u logaritamskoj strukturi.^[8]

Komplement znamenke dobivamo da vrijednost znamenke oduzmemo od 9. Komplement ~ (lat. complementum – dopuna, upotpunjivanje) nekog broja je vrijednost dobivena komplementom svake znamenke. U registru od n bitova možemo zapisati vrijednosti od −(2^{n − 1} − 1) do 2^{n − 1} − 1 jer imamo dvije moguće nule. Zapis pomoću predznaka i apsolutne vrijednosti rijetko se koristi zbog ofseta od -1 prilikom binarnog zbrajanja. U svakom brojevnom sustavu, komplement broja jednak je dvokomplementu broja umanjenom za 1.^[6]

U sustavu dvojnog komplementa u parnoj brojevnoj bazi, broj x i njemu komplement ~x imaju sve znamenke različite.

• Cijeli broj
• Apsolutna vrijednost broja
• Komplement skupa