Spišská Nová Ves

Grad se nalazi jugoistočno od Visokih Tatri u regiji Spiš, a leži na obje obale rijeke u Hornád. To je najveći grad u okrugu Spišská Nová Ves

Prva naselja na području grada datiraju iz neolitika. Kasnije na ovo područje doseljavaju Kelti koji sa sobom donose i napredne tehnologije u preradi željeza. Dokaz da su Kelti živjeli na ovom području je pronalasci Keltskog novca. Tijekom 6. stoljeća, u razdoblju poznatom kao velika seoba naroda, slavenska plemena su se pojavila u Spiš regiji. Naselje na području današnjega grada bilo je uključeno u sastav Velikomoravske Kneževine. U 12. stoljeću zabilježeno je slovačko naselje Iglov, smješteno između današnjih ulica Mlynská i Reduta, u središtu sadašnjega grada. Naselje je pretrpjelo velika oštećenja u 13. stoljeću od Mongola. Karpatski Nijemci kolonizirali su grad i u 13. stoljeću i njihovo naselje je poznato kao "Villa Nova" ("Novi grad", na latinskom) ili "Neudorf" ("Novi grad" na njemačkom), koji obuhvaća područje od sadašnjeg grada. Iglov i Neudorf su spojeni u jedan grad u drugoj polovini 13. stoljeća.

Grad primio trgovačka prava u 14. stoljeću, a rastao je i postao važan trgovački grada. On je postao službeni rudarski grad 1380. godine i imao je najveće tržište u Kraljevini Ugarskoj. Rudarstvo je bila važna djelatnost u gradu. Metal je obrađivan u pećima koje su ložene s drvima iz obližnjih šuma.

Kovači su bili prvi lokalni obrtnici ujedinjeni u ceh, koji je dobio kraljevske povlastice 1436. godine. Grad je bio obrtničko središte s brojnim obrtnicima.

Jaki utjecaj Nijemaca koji žive u Spiš regiji doveo je do toga da je grad postao luteranski 1540. godine. Između 1569. i 1674. u gradu je zabranjeno katoličanstvo. grad je imao mnogo kontakata s Poljskom što je pomoglo potaknuti nacionalnu svijest u slovačkom narodu. Godine 1778. Spišská Nová Ves postala je glavni grad "Provincija od 16 Špič gradova".

U 19. stoljeću jedna od glavnih gospodarskih grana bila je proizvodnja kamena. Ostale industrijske aktivnosti uključuju proizvodnju nafte i tekstilnu industriju, kao i proizvodnju poljoprivrednih strojeva. Željeznička pruga stigla je do grada 1870. godine. A elektrana je sagrađena 1894. godine s novim tehnologijama životni uvjeti su poboljšali.

Grad je 2001. godine imao 39 193 stanovnika,^[5] a 2020. godine 36 729 stanovnika.^[6]

• Slovaci - 94,21 %
• Romi - 1,93 %
• Česi - 0,51 %.

• rimokatolici - 69,81 %
• ateisti - 16,95 %
• luterani - 3,17 %
• grkokatolici - 3,05 %.

• Službena stranica grada

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Spišská Nová Ves