Zagrebački salon

Zagrebački salon jedna je od najstarijih skupnih^[1] hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja.^[2] Na poticaj arhitekata i umjetnika utemeljila ga je 1965. godine Skupština Grada Zagreba.^[3] Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Nepotpun popis

• 1965.: 1. zagrebački salon^[4]
• 1966.: 2. zagrebački salon^[5]
• 1968.: 3. zagrebački salon^[6]
• 2001.: 36. zagrebački salon: Što je ostalo od hrvatskog slikarstva, istraživanje osobnog i unutrašnji prostori (vizualne umjetnosti)^[7]
• 2002.: 37. zagrebački salon (primijenjene umjetnosti i dizajn)^[8]
• 2003.: 38. zagrebački salon (arhitektura)^[9][10]
• 2004.: 39. zagrebački salon: Umjetnost je medij (vizualne umjetnosti)^[11][12]
• 2005.: 40. zagrebački salon: Sinergije (primijenjene umjetnosti i dizajn)^[13]
• 2007.: 42. zagrebački salon (vizualne umjetnosti)^[14][15]
• 2008.: 43. zagrebački salon: Anti-dizajn/Trajne alternative (primijenjene umjetnosti i dizajn)^[16]
• 2010.: 45. zagrebački salon: Tržište (vizualne umjetnosti)^[17][18]
• 2011.: 46. zagrebački salon: Rukopisi novog doba (primijenjene umjetnosti i dizajn, kustosica Salona bila je Ana Peraica)^[19]
• 2013.: 48. zagrebački salon: Identitet (vizualne umjetnosti)^[20]
• 2014.: 49. zagrebački salon: Pomicanje granica – komunikacija i nova mobilnost (primijenjene umjetnosti i dizajn)^[21]
• 2015.: 50. zagrebački salon: Consistency / Dosljednost (arhitektura)^[22]
• 2016.: 51. zagrebački salon: Izazovi humanizmu (vizualne umjetnosti)^[23]
• 2017.: 52. zagrebački salon: (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti (primijenjene umjetnosti i dizajn)^[24]
• 2018.: 53. zagrebački salon: refleksija o desetljeću 2008-2018 (arhitektura)^[25]
• 2019.: 54. zagrebački salon: Bez anestezije (vizualne umjetnosti)^[26]
• 2020.: 55. zagrebački salon: Puls trenutka ili što vas pokreće (primijenjene umjetnosti i dizajn)^[27]
• 2021.: 56. zagrebački salon: Ping - Repozitoriji budućnosti (arhitektura)^[28]

Na Salonu se dodjeljuju i nagrade: Velika nagrada Salona, Nagrada za mladog autora do 35 godina i Nagrada AICA-a.

Nepotpun popis dobitnika

• 2021.:^[28]
  • Grand Prix: Tajana Levojević
  • Zrinka Visković
  • Irena Bakić
  • Kristina Škrokov
  • Mirna Udovčić
  • Marta Lozić, Josip Jerković (Studio Yelo)
  • Rudolf Martinović
• 2018.:^[28]
  • Grand Prix: Miranda Veljačić i Dinko Peračić
• 2011.:^[1]

• Velika nagrada: Munira Serdarević Kutak intime, primijenjena umjetnost aranžerstva
• Boris Ljubičić: Bašćanska ploća
• Danijel Srdarev: Umjetnost za djecu
• Krunoslav Kovač: Hommage Editi Schubert
• posebno priznanje: Barbara Blasin; Privedeni, studija Kuna zlatica za seriju plakata 'Glazbeni zombiji'
• Ante Verzotti; Život je lijep
• nagradu za mladog autora do 35 godina: Luka Kedžo Slova na sliki
• nagrade AICA-e: Barbara Blasin Privedeni, Nikola Đurek: Serija tipografija

• Prvi zagrebački salon (intervju s A. Bakalom), V. Maleković, Vjesnik, 1. svibnja 1965.
• Arhitektura bez grada, tekst Silve Kalčić u katalogu 50. ZAGREBAČKI SALON, 01- 18. listopada 2015.^[29][30]
  

Bilješke i literatura

Mrežna mjesta

• Katalog 49. zagrebačkog salona, www.dropbox.com
• http://52zagrebackisalon.com/